MERENJE ODRŽIVOG EKONOMSKOG RAZVOJA ILI KRITIKA GDP KONCEPTA

Treba uvek gledati napred, znajući da budućnost
pripada onima koji se pripremaju za nju

Ekonomski razvoj je fundamentalna karakteristika tržišne ekonomije, jer ako je tržište u stagnaciji ili opadanju, reč je o simptomima krize. Poslednjih godina narasla je ekološka svest i pokrenula pitanje: da li je rast bruto domaćeg proizvoda (Gross Domestic Product- GDP) kompatibilan indikator merenja održive ekonomije? Ovaj članak pokazuje upravo suprotno ali se nikako ne zasniva na potpunom kontrastu pozicija ekonomija versus ekologija. Tvrditi da je ekonomski rast ekološki neprihvatljiv nije ispravno.

Brundtland Report tvrdi da je ekonomski rast industrijski razvijenijih zemalja neophodan kako za borbu za očuvanje prirodne sredine, tako i za poboljšanje uslova života u nedovoljno razvijenim zemljama. Od tog vremena su mnoge međunarodne institucije i organizacije prihvatile i razradile taj pristup:
 OECD: – The State of Enviornment
 GATT: sa posebnim poglavljima o trgovini i okruženju – International Trade
 Njorld Bank: Njorld Developmend Report je fokusiran na razvoj i zaštitu okoline

Sve ove organizacije imaju stav da je merenje ekonomskog rasta rastom GDP optimalan način merenja održivog ekonomskog razvoja, i da je ekonomski rast u industrijski razvijenijim zemljama kompatibilan sa unapređenjem zaštite okruženja i redukcijom globalne nejednakosti.

U tradicionalnoj ekonomiji kada se razmatra odnos između GDP i prirodne sredine, GDP se obično posmatra kao „ kolač “. Korišćenjem metafore „veličina kolača “, ukazuje se na činjenicu da što je kolač veći, to je i „deo kolača“ namenjen za očuvanje okruženja i poboljšanje stanja siromašnih veći. Od samog „ procesa pripreme kolača “ – proizvodnje društvenog bogatstva, zavise veličine dela namenjenog zaštiti ili unapređenju životne sredine. Kompozicija GDP je krucialna za pristup finansiranju zaštite, jer različiti sektori proizvodnje imaju različiti pristup zaštiti okruženja, a proizvodnja upotrebnih vrednosti stoji u različitom odnosu sa okruženjem.

dr Dragan Munitlak

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *