SIMULTANO KREIRANJE ISTORIJE

Promocija Antologije fotografije Vojvodine, u izdanju Društva novinara Vojvodine, u Galeriji savremene umetnosti u Zrenjaninu
Gospodin Borivoj Mirosavljević je neko ko svojim fotografskim radom stvara istoriju, a paralelno sa time, knjigama koje piše, naročito edicijom “Antologija fotografije u Vojvodini”, čiji deveti tom sada promovišemo, takođe gradi i bogati istoriju fotografije u Vojvodini. U smislu koncepta sve Antologije su pisane kao zbirke tekstova, a količina znanja i informacija koje se nalazi unutar samo jedne knjige je ogromna, prebogata. Deveti tom ima preko 50 naslova. Nezahvalno je prepričavati ih, ali tu su priče o kolekcionarima, sportskoj fotografiji, priče o ljudima kojima fotografija nije profesija, ali pronalaze neku fascinaciju u njoj i primenjuju je na najrazličitije načine; priče o ženama koje su imale svoj mali fotografski biznis tokom Drugog svetskog rata. Blagi fokus je u ovom izdanju dat liku Josipa Broza Tita, kao nekome ko je bio veliki ljubitelj kinematografije i fotografije. Isto tako, i njega su mnogo fotografisali, pa bih istakla važnost priče o Džonu Filipsu, fotoreporteru magazina LIFE, koji je fotografisao Tita od 1944. do njegove smrti 1980 godine. Sažima u sebi priče o ljudima i fotografiji; ljudima koji se na najrazličitije moguće načine bave i fasciniraju fotografijom; mlađa generacija, iskusnija generacija, priče o svetlopiscima koji su radili u tom prvom zaletu kada ovaj medij uzima maha, dakle od polovine 19. veka.

Ivana Arađan na promociji Antologije

Kustoske priče unutar Antologije su izuzetno važne, to govorim kao neko ko ima želju da istoriju fotografije jasnije pozicionira unutar muzeološke delatnosti. Ne samo njenu istoriju – datume, imena, već definisati najadekvatniji metod za stručnu obradu fotografija i pisanje o njoj kao izvoru vizuelnosti, iščitavati sa nje okolnosti, a ne prilaziti joj kao ilustraciji koja obogaćuje tekst. Fotografija (kao i drugi vidovi vizuelnog – sakralno i profano slikarstvo) su tekovine trenutka i okolnosti u kojima se delo stvara. Svaka “slika” je dokument. Istorija fotografije nije izdvojena kategorija već nista drugo do istorija čoveka, moderne civilizacije, društva, privrede, tehnoloških napredaka, socijalnih i ekonomskih prilika, mode, i svojevrsno ogledalo društva i njen objektivan tumač.
Svojim zalaganjem gospodin Bora daje primer kako se živi kroz fotografiju i da je to pasija koja bira vas, uzima vas; da li joj prilazite sa kamerom u ruci ili drugom vrstom interesovanja, to je neprekinut niz zadovoljstva i simultanog kreiranja istorije; Vi danas kreirate istoriju, ova Kolonija je kreira, i iskreno želim da ona potraje, postane jedna vrsta tradicije i prepoznatljivosti, kao što su nekada likovne kolonije bile u Vojvodini…. Zrenjanin je oduvek bio grad dobre fotografije i dobrih fotografa, od 1853, zato je važno da se krene sa njenom obradom i prezentacijom, jer se iz minuta u minut ta građa umnožava. A ujedno i nestaje, jer i dalje ne postoje adekvatni uslovi za njeno čuvanje.
Doprinos i rad gospodina Borivoja kao novinara, majstora fotografije, istoričara fotografije i legatora je nemerljiva. Izuzetno je važno što ove edicije imaju publiku, što se za njih zna, što su prepoznate kao važni stubovi istorije fotografije u Vojvodini. Svih 9 tomova Antologije su riznice tema i ideja prema kojima ne možete biti ravnodušni, ako vam je fotografija pasija. Svi mi koji želimo da radimo na daljem doprinosu, ne možemo se porediti sa autentičnim delom autora, ali možemo da se ugledamo. To je dragoceno, imati primer dobre prakse i oslonac. Svih ovih 9 knjiga Antologije, trebale bi biti deo svačije kućne biblioteke i nisu samo za oči onih koji se zanimaju za fotografiju. One baštine u sebi mnogo više informacija i mogu biti nekome podsticaj da pronađe svoj put, pročita nešto što ga neće ostaviti ravnodušnim i promeniti mu možda pogled na svet.
Smatram da je ova Antologija, kao i sve prethodne, primer dobre prakse kako se pristupa fotografskom nasleđu, na koji način se ono obrađuje, čuva i na kraju i prezentuje.
Zahvalnica: Izuzetna mi je bila čast i zadovoljstvo da budem deo Druge fotografske umetničke kolonije i kažem par reči na promociji devetog izdanja “Antologije fotografije u Vojvodini” i zahvalujujem se gospodinu Mirosavljeviću kao autoru i Jovanu Drndaku Njegoviću kao organizatoru što su me pozvali.

Fotografska kolonija-Ečka, maj 2019.

Ivana Arađan, kustos Narodnog muzeja u Zrenjaninu

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *