Ljudi s tri oka(24): Josip Broz Tito – ZALJUBLJENIK U FOTOGRAFIJU I FILM

U zaostavštini Josipa Broza Tita sačuvano je više stotina hiljada fotografija, među kojima je i mnogo snimaka koje je on načinio prilikom svojih poseta Vojvodini. Kao pasionirani foto-amater , Tito je imao kolekciju skupocenih foto-aparata, svoju foto-laboratoriju u kojoj je sam izrađivao fotografije, bio je pokrovitelj poznate izložbe „Zlatno oko“ i jedini počasni član novosadskog Foto kluba „Branko Bajić“

Tito je sam izradjivao fotografije u svojoj laboratoriji
Tito je sam izrađivao fotografije u svojoj laboratoriji

Putujući širom sveta, posećujući skoro sve svrstane i nesvrstane zemlje, u svojim poznatim misijama mira, Josip Broz Tito je svojevremeno bio jedan od najpoznatijih državnika sveta. To je potvrdila i njegova sahrana 1980. godine kojoj je prisustvovalo 209 delegacija iz 128 zemalja sa svih kontinenata. Među njima je bio 31 predsednik republike, zatim četiri kralja, šest prinčeva, dvadeset dva predsednika vlada, jedanest predsednika nacionalnih parlamenata… Milioni fotografija koje su obišle svet svedoče o Titovoj legendi koja je kulminirala za njegova života, poluvekovnoj vladavini na čelu Jugoslavije, ali traje i posle više decenija od kako je sahranjen u Kući cveća u Beogradu.

U Muzeju „25 maj“, u susedstvu Titovog večnog staništa, priređena je izložba fotografija koje je Josip Broz snimio svojim fotoaparatima. Deo te izložbe  prikazan je i u Novom Sadu na sajmu „ Art ekspo“.

Josip Broz ponovo među Novosađanima

Kao pasionirani foto-amater, Tito je načinio više stotina fotografija. Veliki broj je poklonio onima koje je snimao, naročito u vreme kada je koristio polaroid tehniku i kada su iz takvog foto-aparata odmah izlazile gotove unikatne fotografije. Imao je i svoju foto-laboratoriju u kojoj je sam razvijao i pravio fotografije. Velika količina tih fotografija je sačuvana, pa je kustos Momo Cvijović na simboličan način kompletirao izložbu koja pokazuje da veliki državnik nije bio i veliki fotograf. Mada je raspolagao neograničenim sredstvima, vrhunskom fotografskom tehnikom, bio okružen fotografskim znalcima – nije u svom fotografskom stvaralaštvu prešao ni prag prosečnog foto-amatera. Zadovoljavao se dokumentarnim snimcima, za porodične albume svojih saradnika i najbližih prijatelja i članova porodice.

Na izložbi Titovih fotografija bili su uglavnom snimci sa njegove samostalne izložbe održane u Sloveniji, još za autorova života. Voleo je Josip Broz da dolazi na Novosadski sajam, na kojem je uvek bio okružen foto-reporterima, a i sam je tu nalazio inspiraciju za svoje fotografije. Novosađani su ga ugostili i prilikom otvaranja mosta na Dunavu, odmah posle Drugog svetskog rata, više puta su zajedno dočekivali Nove godine, a upamćen je Tito i kao domaćin šefovima nesvrstanih zemalja koje je ugostio na Petrovaradinskoj tvrđavi 1961. godine.

Kada je 1973. godine u Novom Sadu održana Prva svetska izložba fotografija „Zlatno oko“, pod patronatom FIAP-a (Međunarodne organizacije za umetničku fotografiju), Tito je bio pokrovitelj, a članovi Foto-kluba „Branko Bajić“ su ga proglasili za jedinog počasnog člana ove organizacije.

Novosadsko KUD u gostima kod Tita. U prvom redu dole sede Đorđe Balašević i Pero Zubac
Novosadsko KUD u gostima kod Tita. U prvom redu dole sede Đorđe Balašević i Pero Zubac

Boj ne bije svijetlo oružje,…

Deo kolekcije Titovih skupocenih fotoaparata
Deo kolekcije Titovih skupocenih fotoaparata

Znajući da je Tito pasionirani foto-amater, mnogi poznati proizvođači fotografske opreme poklanjali su mu svoje najmodernije modele aparata da bi tako reklamirali svoju robu. Ali, Tito je, i pored toga što je raspolagao vrhunskim aparatima, do kraja života ostao skroman, bez ambicija da se bavi kreativnom fotografijom. Voleo je minijaturne foto-aparate, kao što su „tessina automatic“, ili „minox“ koji je lansiran kao špijunski aparat u filmovima o Džejmsu Bondu. Potom se Tito opredelio za instant „polaroid“ kamere i razne tipove čuvenog „nikona“, a voleo je da snima i amaterske kino filmove, naročito na brojnim putovanjima po svetu. Ipak, najviše je sačuvano čisto porodičnih snimaka, nastalih u trenucima odmora na ostrvu Vanga, prilikom poseta brigadirima na izgradnji autoputa, u lovištima,  i prilikom susreta s najbližim prijateljima.Titovo treće oko zapazilo je niz detalja u Karađorđevu, od fijakera s ponosnim belim lipicanerima, preko bogatih lovišta, do tradicionalnog svinjokolja i ražnja na kojem cvrči pečenica.

Miloš Rašeta i Josip Broz
Miloš Rašeta i Josip Broz

Gde god se Tito pojavljivao, bio je okružen „kolegama“ foto-reporterima, pa je često s njima imao dvoboj kamerama. U pratnji je imao i svog ličnog fotografa. Do kraja života ga je pratio Kikinđanin Miloš Rašeta:

-„Tito uči od mene: ja mu dajem savete,kako da fotografiše“, s ponosom je govorio Rašeta.

Fotomontaža – U fototeci Matice srpske sačuvana je ova slika na kojoj je lik Josipa Broza „ukomponovan“ sa likovima Engelsa, Lenjina i Marksa, korišćena na paradama
Foto-montaža – u fototeci Matice srpske sačuvana je ova slika na kojoj je lik Josipa Broza „ukomponovan“ sa likovima Engelsa, Lenjina i Marksa, a korišćena je na paradama

Izgleda da ni njegovi saveti nisu pomogli Josipu Brozu da postane autor natprosečnih fotografija. Ipak, neke fotografije koje je Tito snimio nalaze se i u Muzeju moderne umetnosti u Njujorku jer je na njima najveći raritet – potpis jednog od svojevremeno najpopularnijih državnika sveta.

Lice u lice- Titov snimak fotoreportera koji njega snimaju
Lice u lice- Titov snimak foto-reportera koji njega snimaju

KAMERA UVEK PRI RUCI

Josip Broz Tito snimao je s raznim kamerama
Josip Broz Tito snimao je s raznim kamerama

Josip Broz Tito(Kumrovec, 7. maja 1892, Ljubljana, 4. maja 1980), predsednik Republike, maršal Jugoslavije, vrhovni komandant oružanih snaga, predsednik Saveza komunista Jugoslavije. Kao sin siromašnog seljaka, završio je osnovnu školu i bravarski zanat, pa je radio kao metalski radnik. Po izbijanju rata 1914. godine bio je u zatvoru u Petrovaradinu zbog antimilitarističke propagande, a potom je na frontu dospeo u rusko zarobljeništvo i učestvovao u Oktobarskoj revoluciji. Po povratku u Jugoslaviju suđen je i zatvaran zbog komunističkog delovanja, a 1937. godine je postao generalni sekretar KPJ i do smrti bio njen čelnik. Istakao se kao organizator otpora fašističkoj okupaciji 1941. godine, aktivnim učešćem u borbama stekao najviši čin, a kasnije postao narodni heroj i doživotni počasni predsednik Saveza boraca. Kao državnik, zapamćen je i kao jedan od osnivača pokreta nesvrstanih zemalja. Na brojnim putovanjima širom sveta, uvek je imao pri ruci foto-aparat i kino kameru, jer je bio pasionirani foto-amater i ljubitelj filma, pa je načinio bezbroj snimaka koje je najčešće sam obrađivao u svojoj ličnoj laboratoriji.

 

Piše: Borivoj Mirosavljević

 

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *