Ljudi sa tri oka(10) – Aleksandar Damjanović – SREBRNA TRANSVERZALA

Aleksandar Aca Damjanović, inženjer tehnologije iz Novog Sada, vodeći planinar „transverzalac“ Vojvodine, jedan je od najuspešnijih propagatora ovog sporta u našoj zemlji, uz pomoć fotografije.

Aleksandar Aca Damjanović
Aleksandar Aca Damjanović

  Doktor Radivoj Simonović, lekar iz Sremske Kamenice i Sombora, legenda našeg planinarstva, pre stotinu godina se zalagao za omasovljenje planinarskog pokreta. Pisao je uputstva o načinu organizovanog odlaska u planine i u njima, između ostalog, naglašavao da vodiči moraju da vode računa o tome da se obezbedi dovoljno vremena za fotografisanje prirodnih lepota. Tako će, posredstvom fotografija, u prirodnim lepotama moći da uživaju i prijatelji i poznanici snimatelja. Podeljena lepota će privući nove ljubitelje prirode u redove planinara. Jedan od najvernijih poštovalaca ovog saveta doktora Simonovića je inženjer  Aleksandar Aca Damjanović, strastveni planinar, prvi koji je dobio zvanje „zaslužni sportista“.

U kanjonu Rače
U kanjonu Rače

Fotografija kao svedok

–           Pre pola veka sam postao planinar i do danas sam osvojio bezbroj planinskih vrhova širom sveta.

Foto-aparat mi je uvek bio u rancu, pa sam snimajući lepote prirode sačuvao i svedočanstva o mnogim planinarskim poduhvatima.Fotografija potvrđuje da sam bio na određenoj koti, ali mi je dobro poslužila i za ilustrovanje mnogobrojnih tekstova koje sam objavio u novinama, časopisima i knjigama -rekao nam je Aca Damjanović, jedan od retkih nosilaca zvanja „planinar-transverzalac“ koje je 1976.godine, u nekadašnjoj Jugoslaviji, ustanovilo Planinarsko društvo „Željezničar“ iz Zagreba.

Proleće u istočnoj Srbiji
Proleće u istočnoj Srbiji

  – Planinarska transverzala je vezni put koji spaja više karakterističnih tačaka na jednoj ili više planina: vrhove planina, planinarske domove, istorijska mesta i spomenike, prirodne retkosti i zanimljivosti, pa se obilazak planinarskih transverzala može nazvati nadgradnjom klasičnog planinarstva – objašnjava Damjanović i dodaje:

Sve transverzale imaju kontrolne tačke na kojima se pečatom ili fotografijom overava dnevnik transverzale. Obilazak traje jedan ili više dana. Nekoliko hiljada naših planinara je prešlo lakše transverzale, dok je teže prešlo tek  nekoliko desetina.

Srebrni Novosađani

 U Planinarskom društvu „Željezničar“ iz Novog Sada, u kojem je Damjanović nekoliko decenija bio jedan od najagilnijih članova, dvadesetak članova je sistematski obilazilo planinarske transverzale. Troje su uspeli da osvoje srebrnu značku nakon obilaska pedeset transverzala. Osim Ace Damjanovića, taj trofej su još osvojili i njegova supruga Nada Damjanović i Milorad Obradović.

Motiv sa Kavkaza
Motiv sa Kavkaza

 – Na spisku transverzala koje sam prošao u Srbiji, nekadašnjoj Jugoslaviji i u inostranstvu, nalazi se ukupno 75 planinarskih transverzala: Karlovačka, Kozaračka, Biokovska, Čačanska, Mosorska, Niška, Kopaonička, Vršačka, Riječka…Pored zvaničnih pečata, u dnevniku transverzala imam bezbroj lepih fotografija i kolekciju značaka. Najuspelije fotografije izlagao sam na brojnim izložbama planinarske fotografije, a prikazivao sam ih i u vidu slajdova na mnogim predavanjima, štampao u novinama i knjigama – veli Damjanović i s ponosom ističe da je autor više knjiga – planinarskih vodiča, koji olakšavaju snalaženje u planinama: od Cera i Gučeva do Suvobora i Rajca,Fruške gore…

Pohod na Povlen
Pohod na Povlen

–  Damjanovićeva knjiga o Fruškoj gori doživela je i drugo izdanje. To se u istoriji vojvođanskog i  srpskog planinarstva dešava izuzetno retko – konstatuje dr Milan Breberina, predsednik Planinarskog saveza Vojvodine, naglašavajući veliki uspeh „Ace transverzalca“.

 

 

U KOPAČKAMA I GOJZERICAMA

 

Aleksandar Aca Damjanovićrođen je  u Beogradu 2. maja 1935. godine. Osnovnu školu i gimnaziju završio je u Novom Sadu, a diplomirao na Tehnološkom fakultetu u Beogradu. Bio je zaposlen u „Sintelonu“ u Bačkoj Palanci, Tekstilnom kombinatu u Čelarevu, Fabrici vijaka u Valjevu, a radio je pet i po godina kao profesor. Fudbalom je počeo da se bavi u podmlatku novosadske „Vojvodine“ , a kao član omladinske reprezentacije Jugoslavije učestvovao je na Prvenstvu sveta u Belgiji 1953. godine, na kojem je našim izabranicima pripalo drugo mesto iza reprezentacije Mađarske. Damjanović je potom, kao profesionalni fudbaler, igrao za „Vojvodinu“, „Dinamo“ iz Pančeva, “Novi Sad“, “Borac“ iz Banja Luke i „Bačku“ iz Bačke Palanke. Za to vreme bio je i vredan saradnik u sportskoj rubrici „Dnevnika“. Planinarstvom se bavi od 1956.godine, a sa svojim  fotografijama je učestvovao na više izložbi planinarske fotografije. Bio je načelnik Planinarskog saveza Srbije i vodič na preko 500 izleta po nekadašnjoj Jugoslaviji.

Deo Damjanovićeve kolekcije planinarskih značaka
Deo Damjanovićeve kolekcije planinarskih značaka
  piše: Borivoj Mirosavljević

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *