Ljudi s tri oka (41): Dr Jasna Jovanov-SLIKARKA VASKRSLA FOTOMONOGRAFIJOM

Doktor likovne umetnosti Jasna Jovanov, s fotomonografijom i izložbom o slikarki Danici Jovanović iz Beške, stigla do laskavog priznanja struke-najboljeg kustosa godine u Srbiji

dr Jasna Jovanov

Mada je širom sveta ravnopravna, a često i superiorna nad ostalim likovnim disciplinama fotografija u našoj zemlji još nije izborila mesto koje joj pripada među ostalim delatnostima u kulturi. Uspela je, formalno , da izbori ravnopravno mesto u Zakona o kulturi , ali je i dalje na marginama društvene brige o kulturi.
Međutim,praksa pokazuje da se više niti jedan ozbiljniji projekat u kulturi ne može realizovati bez fotografije.

Priznanje

Doktor Jasna Jovanov, istoričar umetnosti, direktor Spomen zbirke Pavla Beljanskog u Novom Sadu, proglašena za najboljeg kustosa godine u našoj zemlji, otvorila je vrata fotografiji u instituciji na čijem je čelu i to objašnjava:

-Onaj srećni čovek koji je pronašao čarobnu kutiju, u kojoj nastaju fotografije, sigurno nije ni slutio kakav će sve značaj ona imati. Bez fotografije se danas život ne može zamisliti. Toga mnogi još nisu svesni, pa se pitam: kakva je sudbina miliona fotografija snimljenih na turističkim putovanjima, pozorišnim predstavama, sportskim utakmicama, političkim i drugim skupovima, zabavama, rođendanima, svadbama,…? Fotografija je nešto veoma javno, to je slika događaja, ali može biti i intimna, privatna. Ali, bez obzira na njen karakter mi imamo obavezu da je poštujemo, čuvamo, negujemo. Bila ona umetnička ili dokumentarna, nazovimo je kako hoćete, fotografija mora da dobije svoje mesto u našem okruženju, da dobije svoje albume, knjige, izložbe, galerije, muzeje,…
Fotografija je nešto veoma krhko. Danas, kada postoje računari, kada se sve više snima digitalno i to posle čuva u komjuterima, niko nam ne može garantovati da će to biti trajno sačuvano, da će preživeti sva iskušenja pred kojima se nalazimo. Neophodno je da se obezbede sigurniji načini zaštite svega onoga što se snima, bez obzira kako su ti zapisi nastali i čemu su namenjeni.

Danica Jovanović, slikarka iz Beške, za štafelajom u svom seoskom dvorištu

Primena

Jovanova ne pruža fotografiji samo verbalnu podršku. Ona učestvuje na promocijama knjiga i fotomonografija, piše likovne kritike, tekstove u katalozima, otvara izložbe fotografija i vrata najboljim fotografijama u galerijama i muzejima. Nagradu Nacionalnog komiteta IKOM-a Srbije za kustosa godine dobila je za izložbu“Danica Jovanović:strasno zaljubljena u slikarstvo“ sa lepim katalogom i sjajnom fotomonografijom posvećenoj navedenoj slikarki iz Beške. Projekat je rezultat višegodišnjeg istraživanja koje je vaskrslo iz zaborava heroinu Danicu, mladu slikarku, čiji su život prekinuli puščani meci na streljanju patriota ispod zidina Petrovaradinske tvrđave 1914. godine. Studiozno istraživanje Jasne Jovanov rezultiralo je zanimljivom izložbom nedovoljno poznate vojvođanske umetnice, na kojoj su prikazani ne samo njeni prikupljeni radovi nego i rariretna dokumenta koja osvetljavaju život Danice Jovanović(Beška,1886-Petrovaradin,1914). Među njima veoma značajno mesto imaju nezamenjive originalne fotografije koje obogaćuju fotomonografiju objavljenu u ediciji „Žene u srpskoj umetnosti“.

Naslovna strana knjige dr Jasne Jovanov posvećene slikarki iz Srema Danici Jovanović
MULTIDISCIPLINARNE STUDIJE

Doktor Jasna Jovanov je rođena 1952. godine u Novom Sadu. U rodnom gradu je završila osnovnu školu i gimnaziju a studirala je i magistrirala na Filozofskom fakzultetu u Beogradu. Prvi doktor iz oblasti istorije likovne umetnosti u Vojvodini postala je u Novom Sadu nakon odbrane teze u Centru za interdisiplinarne i multidisciplinarne studije Univerziteta u Novom Sadu. Bila je kustos Galerije Matice srpske u Novom Sadu, samostalni galerista, likovni kritičar , istraživač i prevodilac. Od 1999. godine rukovodi Spomen zbirkom Pavla Beljanskog a angažovana je i kao predavač istorije umetnosti. Kontinuirano piše likovne kritike i eseje sa tematikom iz oblasti likovnih umetnosti, dizajna, fotografije i kulturnog turizma, koje objavljuje u štampi, radio i televizijskim emisijama. Piše scenarija za seriju „Prostori baroka“ i prevodi tekstove iz istorije i teorije umetnosti i beletristike.

Piše: Borivoj Mirosavljević

 

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *