Održana Međunarodna konferencija DNV-a „Novinarstvo i mediji“

U protekla dva dana, Društvo novinara Vojvodine bilo je domaćin Međunarodne stručne konferencije „Novinarstvo i mediji“ koja je, usled pandemije virusa korona, održana putem video linka. U svojim izlaganjima na više aktuelnih tema, predstavnici međunarodnih saveza novinara Rusije, Belorusije i Bugarske, kao i naučni i medijski radnici iz Srbije, 28. i 29. januara predstavili su aktuelne izazove sa kojima se suočavaju medijski delatnici, razmenili iskustva i istakli značaj međusobne podrške u ovim vremenima teškim za novinarsku profesiju.

Predsednik Društva nopvinara Vojvodine Petar KočićKonferenciju su otvorili predsednik Društva novinara Vojvodine Petar Kočić i potpredsednik Međunarodne federacije novinara Timur Šafir, koji su poručili da je, bez obzira na okolnosti u svetu i način na koji se konferencija održava, važno to što postoji mogućnost da se organizuju ovakvi međunarodni skupovi, jer na njima kolege širom sveta imaju priliku da analiziraju najvažnije izazove i prepreke u radu novinara i njihovih strukovnih udruženja. Predsednik Društva novinara Vojvodine upoznao je učesnike skupa sa statusom, načinima finansiranja, kao i podelom novinarskih udruženja u Srbiji koja je, u suštini, pitanje razilaženja stavova rukovodstava tih udruženja i njihovog odnosa prema nedavnoj prošlosti. Kočić je istakao da DNV nastoji da prevaziđe te razlike, između ostalog,  inicijativom za formiranje krovne organizacije. Kako kaže, ujedinjavanjem postojećih novinarskih udruženja u čvrst savez bio bi ostvaren bolji položaj profesije u društvu, kao i veći uticaj na kreatore politika u medijskoj sferi.

Potpredsednik Međunarodne federacije novinara Timur Šafir istakao je da je 2020.godina bila teška za sve novinare i medije u svetu te da je, uz postojeće probleme, poput rada u ratnim okolnostima, pritisaka na medije, nesolidarnosti novinara, pandemija donela novi izazov – ograničenje kretanja, a time i javnog informisanja. „Ispostavilo se da, bez konkretne podrške javnih organa, sve strukovne organizacije i mediji dolaze u situaciju da se bore za opstanak. Kriza je pokazala da su samo jake novinarske organizacije faktori opstanka ove profesije, te su njihova međusobna solidarnost i podrška  ključni za prevazilaženje problema“, podvukao je potpredsednik Međunarodne federacije novinara.

 

Predsednik Saveza novinara Rusije Vladimir Salavjov, koji „Srbiju smatra drugom otadžbinom“ jer je u njoj proveo više godina,  izrazio je želju i nameru da taj savez uspostavi još bolju saradnju sa Društvom novinara Vojvodine, kroz realizaciju projekata, ali i zajednički rad na zaštiti prava novinara. Bezbednost novinara, objasnio je Salavjov, biće u fokusu rada njihovog Saveza i ove godine, s obzirom na to da je u 2020. bilo na desetine fizičkih napada na kolege, mnogi su dobijali otkaze i slično. Pravo stanje u medijima trebalo bi da bude jasnije po završetku istraživanja Saveza o tome koliko je njih u protekloj godini ugašeno ili finansijski ugroženo.“Finansijska nestabilnost medija, a naročito  štampanih, na koje se epidemija najviše odrazila, delimično je prevaziđena u avgustu, kada je  država finansijski podržala oko 30 hiljada  sredstava javnog informisanja“, napomenuo je Salavjov.

 

 

Predsednica Saveza novinara BugarskeSnježana Todorova istakla je da je pandemija virusa kovid-19 duboko podelila društvo, što se prenelo i na novinarsku profesiju, u smislu povećane odgovornosti za informacije koje se  plasiraju javnosti. Kao primer je navela podele među građanima Bugarske  na one koji očekuju vakcinaciju i na one koji joj se protive i protestuju protiv nje, šireći nepouzdane i pristrasne informacije, što je uzrokovalo i podele među novinarima, napade na njih, a neretko i cenzuru u medijima. Između ostalog i zbog toga,  Savez novinara Bugarske, objašnjava Todorova, pokrenuo je izmene Zakona o zaštiti prava novinara u toj zemlji, kako bi bilo sprečeno degradiranje profesije, kao i ugrožavanje prava, sloboda, pa i života novinara.

 

 

Predsednik Beloruskog saveza novinara Andrej Krivošejev ocenio je da je u medijskom prostoru te zemlje vidan politički pritisak sa zapada, da je uticaj na mlade veoma veliki, a da društvene mreže i internet platforme, kao što je „Telegram“, imaju moć da proizvedu konkretne političke i društvene akcije, kao što je to bilo na avgustovskim demonstracijama u Belorusiji.  „Za medijski prostor to, praktično, znači da se protiv novinara sprovodi agresija podstaknuta spoljnim faktorima. Više od 400 članova Beloruskog saveza novinara živi i radi pod stalnim pretnjama i uvredama, a nezadovoljstvo i agresija prenosi se iz medijske sfere na ulice“, naglasio je Krivošejev.

 

Sergej Gorbačov, predsednik Sevastopoljskog regionalnog udruženja novinara, govorio je detaljno na konferenciji o problemima i pritiscima sa kojima se godinama suočavaju novinari sa Krimskog poluostrva i istakao da je to područje u poslednjoj deceniji izuzetno pogodno za medijske manipulacije te svet nema objektivnu i potpunu predstavu o tamošnjim događanjima. Gorbačov je pozvao kolege iz svih krajeva sveta, ukoliko žele da saznaju istinu i nepristrasno izveste javnost o tome kako živi stanovništvo Krima, kako prosečan građanin doživljava odnose između Rusije i Ukrajine i u kakvom položaju su  novinari– da dođu i sami se uvere u sve to. Povod, kako kaže, može da bude i njihov skup novinara  koji je planiran za  ovu godinu, a o čemu će svi učesnici konferencije biti obavešteni.

 

 

Glavni urednik portalaBalkanist“ i direktor Fondacije za progresivnu politiku iz Moskve Oleg Bondarenko razmatrao je uticaj političkih aktera na javno informisanje, posebno na popularnim   internet platformama i mrežama, poput „Telegrama“, koje su van društvene kontrole.

Sociolog, televizijski autor, voditelj i direktor Kulturnog centra Novog Sada Bojan Panaotović analizirao je slobodu medija i novinara iz vizure individue u nekom društvu, ukazujući na to da „čoveka koji radi na sebi ne može da ograniči nijedan totalitarni režim“, a da je konstantno učenje, odnosno obrazovanje novinara – ključ unapređenja te profesije i postizanja njenog većeg ugleda u društvu. Govoreći o raskoraku između medija i novinarstva, Panaotović ističe da,  bez obzira na oblik državnog poretka, mediji uvek imaju nekoliko interesa, bilo ekonomskih, bilo političkih ili, pak, interesa određenih društvenih grupa, koji se neretko kose sa interesima i potrebama javnog mnjenja. Upravo zato je važno da profesionalni zadaci i ciljevi novinara budu, iznad svega, objektivnost, istinitost i jednaka posvećenost svakom članu društvene zajednice, „od domaćice iz Malog Mokrog Luga do intelektualca“, zaključuje Panaotović.

 

Publicista i politikolog  dr Drago Njegovan predstavio je studiju slučaja o prisustvu propagande u novinarstvu, na primeru televizijskog izveštavanja medijske kuće „N1“ u Srbiji i u Bosni i Hercegovini.

Novinar i donedavni predsednik Društva novinara VojvodineMladen Bulut napravio je sveobuhvatnu analizu  aktuelnog zakonodavnog okvira, izvora finansiranja, kao i funkcionisanja  medijskih kuća  i strukovnih udruženja u Srbiji, ukazujući na promene koje su neophodne kako bi mediji i organizacije bili stabilniji, nezavisniji i profesionalniji.

 

Docent dr Mirjana Kovačević sa Visoke škole za komunikaciju u Beogradu  analizirala  je stanje i perspektive u internet novinarstvu, a docent dr Iva Šiđanin i magistar Kristina Čileg sa Univerziteta u Novom Sadu (FTN) predstavile su istraživanja na temu informisanja mladih u digitalnom okruženju, sa posebnim akcentom na sve veći uticaj „influensera“ na  kreiranje stavova kod te populacije.

 

 

Prof. dr Biljana Ratković Njegovan sa novosadskog Fakulteta tehničkih nauka ukazala je u svojoj prezentaciji na sve prisutniji fenomen „robotskog novinarstva“, gde softver u određenim poslovima može da zameni novinara, proizvodeći automatizovane vesti (vremenska prognoza, sport, rezultati izbora i dr.), uz zaključak da, zbog nedostatka kreativnog pristupa,  robot nikada neće moći da preuzme ulogu novinara.

 

 

 

 

Društvo novinara Vojvodine publikovaće izlaganja, istraživanja, prezentacije i zaključke svih učesnika onlajn konferencije u svom Zborniku, čije se objavljivanje očekuje u toku 2021.godine.

Međunarodnu stručnu konferenciju „Novinarstvo i mediji“, u organizaciji Društva novinara Vojvodine, finansijski su podržali Ministarstvo kulture i informisanja Republike Srbije i Pokrajinski sekretarijat za kulturu, informisanje i odnose sa verskim zajednicama AP Vojvodine. Stavovi izneti na konferenciji ne izražavaju nužno i stav institucija koje su projekat podržale.

 

Autor teksta: Milijana Kočić

Fotografije: Medijakult

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *