BAJINA BAŠTA – GRAD ĆIRILICE

Krajem majau Bajinoj Bašti je održana četvrta Ćirilična baština, tradicionalna manifestacija u oblasti kulture i turizma posvećena srpskom jeziku i očuvanju ćirilice. Cilj Ćirilične baštine je da podstiče i neguje korišćenje ćirilice, da na srpskom govornom području obogaćuje kulturni identitet i unapređuje sadržaje u oblasti srpskog jezika i kulture.

Ovogodišnji program obilovao je kvalitetnim sadržajima počev od predavanja vrsnih univerzitetskih profesora dr Mila Lompara i dr Viktora Savića, preko zanimljivih izložbi i konkursa, kvalitetnog muzičkog programa, debata i predstava do Karavana kulture govora sa glumcima Milanom Bosiljčićem i Markom Milovanovićem i stručne tribine Arno Gujona, Slobodana Roksandića i prof. dr Radovana Kneževića.

U okviru programa Ćirilične baštine zvanično je otvoren i Park ćirilice u centru Bajine Bašte, prvi takav koji je izgrađen u Srbiji i uopšte zemljama srpskog govornog područja, a taj park svojim sadržajima donosi posetiocima priču o ćirilici i o čuvenoj Račanskoj književnoj i prepisivačkoj školi, zahvaljajući kojoj je sačuvana pismenost, kao i esencija srpske kulture u najtežim vremenima za naš narod.

Pred velikim brojem posetilaca, manifestaciju je otvorio direktor Ustanove „Kultura“ Milovan Jezdić, a prisutnima se zatim obratila predsednica opštine Bajina Bašta Vesna Đurić koja je poručila da je „Park ćirilice jedinstven u Srbiji i okruženju, a da značaj ovog pisma ima značaj i za očuvanje našeg identiteta“. „Mi smo danas igrali za ćirilicu, mi danas živimo ćirilicu. A veliki broj dece u parku najava je da će on biti izuzetno posećen“, izjavila je predsednica opštine Bajina Bašta.

Na manifestaciji su proglašene najbolje pesme sa konkursa „Čuvari ćirilice“ i najavljeno priređivanje zbornika radova, a saopšteni su i pobednici likovnog konkursa na temu ćirilice, uz objavljivanje mape ćirilice Bajine Bašte koju je uradila Kancelarija za mlade.

Predsednik Organizacionog odbora Ćirilične baštine Siniša Spasojević istakao je da će najveći uspeh manifestacije biti ako svi posetioci programa nastave da posle toga koriste ćirilicu u svakoj prilici i na svakom mestu.  „Cilj nam je bio da od neuređenog mesta u centru grada napravimo jednu tačku koja će biti podsećanje na značaj srpskog jezika i ćiriličkog pisma, ali i da ovde naglasimo priču vezanu za račansku prepisivačku školu i da akcentujemo značaj manastira Rača koji je blizu Bajine Bašte“ naveo je inicijator izgradnje Parka ćirilice.

Sve je u novom bajinobaštanskom parku u znaku ćirilice i srpskog jezika – klupe, tastature, cveće i dečje igralište – s razlogom da se najmlađi upoznaju, stariji podsete na „najlepše pismo na planeti“, a turisti dobiju još jedan slikovit kutak. Tako je drugog dana manifestacije održano takmičenje beba u puzanju „Za bebu više, za slovo bliže“, a potom i predstava „Bedemi ćirilice“ koja govori o životu i radu Svete braće Ćirila i Metodija. Održane su i radionice Karavan kulture govora „Progovori da vidim ko si“, u kojima su učestvovali đaci iz osnovnih i srednjih škola, a u galeriji Ustanove „Kultura“ održano je veoma zanimljivo predavanje na temu „Rana srpska pismenost“.  Dr Viktor Savić sa instituta za srpski jezik SANU i katedre za srpski jezik na Filološkom fakultet izneo je dosta veoma važnih činjenica vezanih za ranu srpsku pismenost. Četvrtog dana manifestacije održana je liturgija u manastiru Rača i beseda igumana Germana povodom praznika Svetih Ćirila i Metodija.

U okviru „Karavana kulture govora“ održana je tribina u kojoj je, pored ostalih, učestvovao i Arno Gujon, francuski i srpski humanista koji je na čelu Uprave za saradnju s dijasporom i Srbima u regionu.  „Od A do Š, sve je na svom mestu, a pun park dece i roditelja mi govori da je ovo mesto već postalo omiljeno u gradu“, poručio je prilikom obilaska Parka Arno Gujon, inače ovogodišnji dobitnik Ćirilične darovnice, nacionalne nagrade za izuzetan doprinos i naročite zasluge u očuvanju i promociji ćirilice i negovanju srpskog jezika i pisma. „Da čitam na ćirilici odavno sam naučio, pisanje je išlo malo teže ali sam i to savladao i sada vrlo rado koristim ćirilično pismo kad god sam u mogućnosti. To je jako važno da nauče i mlađe generacije kako bi ćirlica još dugo opstala. Video sam koliko je bitno za ljude iz dijaspore i njihovu decu da znaju ćirilicu. A bitno je da i mi u Srbiji pokažemo brigu o tom pismu. Zato što ako dete koje se u Cirihu ili Parizu trudi da nauči pismo svojih predaka dođe ovde, a vidi da je sve na latinici, ono će da se zapita zašto ja da učim to prelepo pismo ako ga niko ne koristi u Srbiji. Treba promovisati, treba očuvati, treba negovati i pismo i jezik zato što oni imaju samo nas. To moramo da sprečimo i zato su manifestacije poput Ćirilične baštine veoma važne“ naveo je istaknuti humanista.

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *