Ljudi s tri oka(58): – Živko Marković-NOVI SAD U MALOM PRSTU

Živko Marković kustos Muzeja grada Novog Sada, jedan od najboljih poznavalaca istorije Novog Sada , uspešno je koristio fotografije za promociju svoga grada u velikom broju raznih publikacija

Nakon Erdujheljijevog prvog istorijskog prikaza Novog Sada i više fotomonografskih izdanja književnika Boška Petrovića , početkom ovog milenijuma štampana je i sjajna knjiga Trive Militara koju je priredio Živko Marković, kustos Muzeja grada Novog Sada. Tako se Marković, jedan od najboljih poznavalaca istorije Novog Sada, na najlepši način odužio svom nenadmašnom učitelju Trivi Militaru, legendi Matice srpske i svojevremeno živoj enciklopediji Novog Sada. Naslednik Militarovog blaga nastavio je uspešno da ponire u najintimniju baštinu Novog Sada i da je preko niza zanimljivih publikacija, bogato ilustrovanih fotografijama, prezentira najširoj javnosti. Za takav svoj pregalački rad dobio je bezbroj priznanja među kojima su i zahvalnice iz vašingtonske Bele kuće i Vatikana.

NA LICU MESTA – Živkom Marković na čuvenom Rumskom vašaru

 

  Radoznalost

Od najranije mladosti Marković je ispoljavao veliku radoznalost pa je još kao učenik osnovne škole u svom rodnom selu Neradinu bio knjižničar i napajao se ukoričenim iskustvima i znanjem. Pre Drugog svetskog rata sarađivao je u dečjem listu „Jugoslovenče“ a u đačkom internatu u Sremskim Karlovcima je izdavao rukopisni list. Po završetku školovanja zaposlio se kao arhivista u Rukopisnom odeljenju Matice srpske gde se susreo sa obiljem istorijske građe u kojoj je i velika količina naših najstarijih fotografija.
-Ruke su mi drhtale, a srce snažno kucalo, kada sam prvi put ugledao sjajne porodične albume naših velikana istorije, književnosti, muzike, prosvete,…Prosto sam se saživeo sa Lazom Kostićem, čika
Jovom Zmajem, Miletićem, Isidorom Bajićem, Dunđerskima,…Gledali su me sa fotografija kao da su živi i prosto me naterali da se „družimo“, da se posvetim izučavanju njihovih života. Krenuo sam od fotografa, koji su najzaslužniji što su sačuvani likovi naših velikana i mnogi značajni događaji.
Tako nam je s ushićenjem pričao Živko Marković koji se među prvim Novosađanima zainteresovao
za zbirke starih fotografija u Rukopisnom odeljenju Matice srpske a potom i novosadskim muzejima.

ISTRAŽIVAČI – Živko Marković i književnik Raša Popov

Bedekeri

– Oduševile su me stare sepije fotografija nastalih sredinom 19.veka. Naročito one koje su poput Francuza Dizdarija izrađivane u prvom novosadskom profesionalnom fotografskom ateljeu Georgija Kneževića u Hadžićevoj kući gde je sada Apolo centar. Na poleđini fotografija štampane su reklame fotografa pa se tako sačuvala uspomena na čuvene najstarije fotografe Vulpea, Rehnicera, Vajdu, Stojkovića, Singera , Panića, Grujića,…- priča Marković i dodaje:- Zahvaljujući fotografskim majstorima imamo sačuvana svedočanstva o velikom Saboru 1861.godine i prenosi moštiju Branka Radičevića iz Beča u Sremske Karlovce, poplavama Novog Sada , oslobodiocima 1918.godine,… Mnoge vredne fotografije sakupio je entuzijasta Toša Veselinović zvani „Dukat“,…
Znajući izuzetnu moć fotografije za komuniciranje među ljudima Marković je sarađivao sa velikim brojem fotografa i izdao niz bedekera, turističkih vodiča Novog Sada, Vojvodine, Petrovaradinske tvrđave i Sremskih Karlovaca. Kao kustos Muzeja grada Novog Sada često je i sam provodio turiste iz svih krajeva sveta po katakombama Petrovaradinske tvrđave čije je tajnovite odaje i tunele odlično poznavao..Oni koji dobro poznaju Živka Markovića smatraju ga, sasvim opravdano, čovekom koji istoriju Novog Sada “ima u malom prstu“.

SARADNICI – U Biblioteci Matice srpske Živko Marković je najuspešnije sarađivao s uvek predusretljivim bibliotekarom Peterom Hajnermanom

 

ŽIVA ENCIKLOPEDIJA

Živko Marković je rođen u Neradinu, u Fruškoj gori, 20. januara 1927.godine. U rodnom selu je završio osnovnu školu a gimnaziju učio u Sremskim Karlovcima i Rumi. Studirao je šumarstvo i istoriju u Beogradu. Od 1955.godine radio je u Rukopisnom odeljenju Matice srpske a potom u Muzeju grada Novog Sada. Kao kustos muzeja učestvovao je u realizaciji velikog broja tematskih izložbi, izdavanju knjiga, časopisa i raznog propagandnog materajala koristeći uvek i fotografije. Naročito su mu dobro došle za kataloge i turističke vodiče ali i kao ilustracije u velikom broju napisa koje je objavio u niz listova, časopisa, kalendara, zbornika i leksikona.

Piše Borivoj Mirosavljević

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *